Nakon više od decenije institucionalnog zastoja u Hercegovačko-neretvanskom kantonu konačno je operacionalizirana institucija koja bi mogla postati stub jednakosti pred zakonom za sve građane, u skladu sa Zakonom o pružanju besplatne pravne pomoći.
Iako trenutno radi u ograničenom kapacitetu, Kantonalni zavod za pružanje besplatne pravne pomoći, predstavlja važan iskorak ka jačanju pravne sigurnosti i dostupnosti pravde.
Direktorica Zavoda Aida Zerem u prvom zvaničnom razgovoru sa medijima govori o izazovima, prioritetima i planovima za budućnost.
Zavod je formalno osnovan još 2014. godine, ali je jedanaest godina ostao mrtvo slovo na papiru. Tek u aprilu 2025. godine imenovana je direktorica i pokrenuti su prvi ozbiljni koraci ka operativnom radu. „Motivacija da prihvatim ovu funkciju bila je uvjerenje da je pristup pravdi osnovno ljudsko pravo i da Zavod može imati ključnu ulogu u njegovom ostvarivanju“ kaže direktorica Zavoda Aida Zerem.

Prema mišljenju direktorice povjerenje građana u institucije u HNK je godinama je narušeno, ali smatra da upravo ovakve ustanove mogu doprinijeti vraćanju vjere u sistem. „Želim da Zavod bude prepoznat kao mehanizam zaštite prava, ali i kao institucija koja svojim radom može doprinijeti povjerenju građana u pravosudni sistem“, kaže.
Preuzeti upravljanje institucijom koja nikada nije u praksi funkcionisala nije nimalo lahak zadatak. Direktorica priznaje da osjeća „veliki izazov, ali i privilegiju“. Zavod trenutno ima samo jednog zaposlenog, a građanima su dostupni osnovne pravne informacije i savjeti. Međutim da bi institucija radila punim kapacitetom neophodno je donošenje Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i zapošljavanje stručnog kadra.
„Donošenje Pravilnika zahtijeva saglasnost Vlade HNK, što je preduslov za prijem zaposlenika i kadrovsko osnaživanje Zavoda. Tek nakon prijema zaposlenika, institucija će moći raditi punim kapacitetom“ naglašava Zerem.
„U prvim mjesecima rada fokusirali smo se na pripremu materijalno-tehničkih uslova, uređenje prostora, pregled opreme i izradu akata potrebnih za funkcionisanje Zavoda. Najveći izazov bio je kratak rok, uz istovremeno velika očekivanja građana“ priznaje Zerem.
Prema Zakonu o pružanju besplatne pravne pomoći HNK pravo na ovu uslugu imaju građani koji ispunjavaju zakonom propisane imovinske i statusne uslove.
Među njima su djeca bez roditeljskog staranja, osobe kojima je oduzeta poslovna sposobnost ili duševno oboljela lica, žrtve porodičnog i rodno zasnovanog nasilja, korisnike stalne novčane pomoći, uživaoci najniže penzije bez drugih članova domaćinstva, članovi porodica šehida i poginulih boraca, ratni vojni invalidi i dobitnici ratnih priznanja i odlikovanja te lica pod međunarodnom zaštitom iz člana 9 tačka b Zakona o pružanju besplatne pravne pomoći u HNK. Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju besplatne pravne pomoći obuhvaćene su i kategorije „djeca“ i „lica sa invaliditetom u stvarima zaštite i ostvarivanja njegovih prava po osnovu invaliditeta“.
Ipak Zavod, u praksi nastoji da njegova vrata budu otvorena svima. „Svi građani mogu dobiti opće informacije o svojim pravima i obavezama. Naš cilj je da niko ne bude ostavljen bez pravnog savjeta samo zato što nema novca za advokata“, objašnjava direktorica.

Jedna od najvećih prepreka s kojom se Zavod suočava jeste nepovjerenje javnosti. Nakon dugog čekanja, mnogi građani i dalje sumnjaju da će Zavod zaista proraditi u punom kapacitetu.
„Razumijem njihovu sumnju, jer se dugo čekalo na njegovu operacionalizaciju, ali Zavod postoji, ima prostor i zakonski okvir. Potrebno je još kadrovsko jačanje, a onda ćemo raditi punim kapacitetom. Poruka građanima je jasna: obratite nam se, tu smo zbog vas.“ govori Zerem.
Prema njenim riječima, transparentnost i otvorenost bit će stubovi rada, jer redovno izvještavanje javnosti, saradnja sa nevladinim organizacijama i vidljivi rezultati najbolji su put ka vraćanju povjerenja.
Zerem ističe da Zavod ne može i ne treba raditi sam. „Apsolutno smo otvoreni za saradnju sa nevladinim organizacijama koje već pružaju slične usluge, samo zajedničkim radom možemo pomoći građanima, razmjenjivati informacije i kreirati programe edukacije.“
Poseban naglasak stavlja na ranjive kategorije – žrtve nasilja, djecu, starije osobe i manjine kojima je podrška najpotrebnija.
Kao žena na rukovodećoj funkciji direktorica vjeruje da njen primjer može imati dodatnu težinu. „Ravnopravnost nije samo načelo zapisano u zakonima, to je vrijednost koju moramo svakodnevno živjeti. Moj cilj je da svaka žena, dijete i ranjiva osoba koja dođe u Zavod osjeti sigurnost i jednak tretman.“ kaže.
Iako su resursi trenutno skromni, jer Zavod do sada nije bio operativan, u dugoročnim planovima Zavoda nalaze se mobilni timovi i pravne klinike koje bi odlazile u udaljene općine kantona. „Želimo da i oni građani koji žive van Mostara imaju jednak pristup pravnoj pomoći“, kaže nam direktorica.
Zavod planira i jačanje digitalnih kapaciteta: Uvođenje aplikacija i online servisa ostaje cilj u budućnosti, a do tada, građani se mogu obraćati lično, putem telefona, pošte ili službene web stranice Zavoda.
Jedno od ključnih pitanja jeste koliko je kantonalni zakon usklađen sa evropskim i međunarodnim standardima.
Prema riječima direktorice, pravni okvir HNK je na dobrom putu. „Naš zakon je usklađen s temeljnim evropskim i međunarodnim standardima. Osnivanje Zavoda kao samostalne upravne organizacije kantona predstavlja važan korak u pravcu jednakog pristupa sudovima i pravednog suđenja“, objašnjava.
Zavod se finansira iz budžeta HNK, ali dosadašnja sredstva bila su minimalna s obzirom da Zavod nije bio operativan.
Direktorica očekuje da će Vlada u narednom periodu osigurati veću podršku. „Zavod je važan mehanizam dostupnosti pravde građanima, a njegov rad može rezultirati i značajnim uštedama u budžetu“ smatra.
Još jedan izazov koji direktorica prepoznaje je digitalna pismenost građana. Starije osobe i socijalno ugrožene kategorije često se teško snalaze sa elektronskim servisima zato će Zavod u budućnosti organizovati edukacije iz digitalne pismenosti, ali i obezbijediti jednostavne i dostupne kanale komunikacije.
Direktorica navodi i konkretne situacije u kojima građani mogu tražiti pomoć Zavoda. „Na primjer, samohrana majka lošeg imovinskog stanja i nema sredstava da plati advokatske usluge u postupku alimentacije može se obratiti nama. Naš zadatak je da joj pružimo punu pravnu pomoć od savjeta do zastupanja pred sudom.“
Direktorica naglašava da Zavod neće biti samo pasivan pružalac usluga, već i aktivni zagovarač promjena. „Naš cilj je da kroz godišnje i tematske izvještaje ukažemo na obrasce diskriminacije, nasilja u porodici, problema u funkcionisanju uprave. Time doprinosimo pravnoj sigurnosti i podstičemo institucije da rješavaju uzroke problema, a ne samo njihove posljedice.“
Hercegovačko-neretvanski kanton je dobio instituciju koja bi ako bude imala podršku vlasti i povjerenje građana, mogla promijeniti sliku pristupa pravdi u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Iako Zavod tek pravi prve korake, vizija i odlučnost ulijevaju optimizam da će ideja besplatne pravne pomoći za najranjivije konačno zaživjeti u praksi.
„Naš cilj je da građani HNK znaju da nisu sami, da imaju kome da se obrate i da pravda nije privilegija, nego pravo svih“. zaključuje direktorica Zavoda.