U vremenu sve češćih pritisaka na medije, širenja dezinformacija i govora mržnje, više od 80 predstavnika medija, organizacija civilnog društva, mladih aktivista i stručnjaka iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore okupilo se u Sarajevu kako bi otvorilo pitanje stanja slobode izražavanja i ponudilo konkretna rješenja za njenu zaštitu.
Na Regionalnoj konferenciji pod nazivom „Unapređenje prava na slobodu izražavanja u BiH i regionu – preporuke mladih za donosioce odluka” organizovanoj u okviru projekta „HUB za zaštitu slobode izražavanja“ u fokus su stavljeni izazovi s kojima se suočavaju građani, novinari i posebno mladi ljudi koji žele javno iznositi svoje stavove
Foto: PR
Pažnju je privuklo je predstavljanje dokumenta „Preporuke o zaštiti i unapređenju slobode izražavanja u Bosni i Hercegovini“, koje su izradili mladi ambasadori i ambasadorice slobode izražavanja iz različitih dijelova zemlje. Njihove preporuke upućene su institucijama, obrazovnom sistemu, medijima i organizacijama civilnog društva, sa ciljem stvaranja sigurnijeg i otvorenijeg javnog prostora.
“Sloboda izražavanja predstavlja jedan od osnova demokratskog društva, javnog interesa i aktivnog građanskog učešća koja sobom nosi i veliku odgovornost. U Bosni i Hercegovini ova tema je posebno važna u kontekstu sve češćih pritisaka na medije, online nasilja, govora mržnje i dezinformacija“ poručila je projektna menadžerica Udruženja JaBiHEU Hana Čengić. Dodala je kako se određena zakonska i regulatorna rješenja, iako se predstavljaju kao mehanizmi zaštite, u praksi mogu pretvoriti u alate kontrole, zastrašivanja, autocenzure i ušutkivanja kritičkih glasova.
Konferencija je predstavljala završni događaj dvogodišnjeg projekta koji je objedinio rezultate 15 lokalnih pilot aktivnosti i šest panel diskusija održanih širom Bosne i Hercegovine. Kroz projekt koji su realizirali JaBiHEU i WUS Austria je direktno uključeno više od 600 mladih osoba, oko 100 predstavnika medija, institucija i organizacija civilnog društva, te 40 mladih ambasadora i ambasadorica slobode izražavanja iz 17 bh. gradova.
Aktivnosti su obuhvatile posjete institucijama i medijskim redakcijama, radionice, razgovore sa predstavnicima pravosuđa, kao i debate o ulozi mladih u zaštiti slobode izražavanja.
Mlada ambasadorica slobode izražavanja Lejla Fišek istaknula je da je iskustvo rada na projektu pokazalo da sloboda izražavanja nije apstraktan pojam.„Kroz dvije godine rada shvatili smo da sloboda izražavanja nije nešto apstraktno, već nešto što svakodnevno živimo kada iznosimo svoje mišljenje, predlažemo promjene i pokrećemo inicijative. Važno je naglasiti da sloboda izražavanja ne znači samo pravo da govorimo, već i da poštujemo mišljenja drugih, čak i kada se s njima ne slažemo“ rekla je Fišek.
O izazovima u regionu govorili su i učesnici prvog panela posvećenog stanju slobode izražavanja, ulozi medija i civilnog društva te razlikovanju slobode govora od govora mržnje.
“Mladi ljudi su poprilično zbunjeni. S jedne strane dobijaju ohrabrenje da koriste svoje pravo na slobodu govora, a s druge slušaju predstavnike institucija čiji javni nastupi obilježeni nacionalističkom i huškačkom retorikom šalju potpuno drugačije poruke“ kazao je Ristić i dodao da bez razvoja kulture dijaloga i odgovornosti unutar institucija mladi neće imati dovoljno prostora za slobodno izražavanje.
Učesnici konferencije zaključili su da zaštita slobode izražavanja zahtijeva kontinuiranu saradnju institucija, medija, obrazovnog sistema, civilnog društva i građana.
Posebno su naglasili potrebu za jačanjem medijske i informacijske pismenosti, boljom zaštitom novinara i aktivista, odgovornijim javnim diskursom i većim uključivanjem mladih u procese donošenja odluka.
Poruka iz Sarajeva bila je: “Sloboda izražavanja nije samo evropski standard i demokratsko načelo, već preduslov društva u kojem građani mogu govoriti bez straha, učestvovati u javnim raspravama i aktivno oblikovati budućnost svojih zajednica.“
